Poslovne banke zbog velikog rizika ne kreditiraju početnike u biznisu, a država im mnogim procedurama otežava početak posla.
I ova godina biće još jedna u nizu u kojoj će država, ne samo zbog predizbornih aktivnosti, podsticati preduzetništvo. Premijer Aleksandar Vučić prilikom nedavnog susreta s nemačkim partnerima ovu, 2016, proglasi i godinom preduzetništva.
„Država je u ovoj godini, koju vidi kao godinu preduzetništva, malim i srednjim preduzećima namenila tri puta više novca nego lane. Godina preduzetništva nije samo jalova politička izjava, jer smo odvojili mnogo više novca za te namene nego 2015. Prošle godine to je bilo 550 miliona dinara, a ove milijardu i po dinara”, rekao je Vučić na nedavnoj prvoj sesiji dijaloga u okviru Nemačko-srpske inicijative za održivi rast i zapošljavanje.
Sudeći po tim rečima, ali i visini obećanih para, preduzetništvo bi trebalo da postane okosnica našeg razvoja, pogotovo mladih čija je stopa nezaposlenih od 50 odsto gotovo deprimirajuća. Praktično svaki drugi nezaposleni čovek u Srbiji u dobi je između 15 i 30 godina. Prema podacima zvanične statistike, u Srbiji na posao čeka oko 90.000 mladih između 20 i 24 godine i oko 100.000 starosti od 25 do 29 godina.
Kako upravo ovoj ciljnoj grupi pomoći da ponese naziv preduzetnik? Da svojim idejama, rukama i delima započne svoj posao ne čekajući državu.
U jednoj anketi organizacije Dostignuća mladih u Srbiji, koja širi preduzetnička znanja kod srednjoškolaca i studenata, 83 odsto ispitanih izjavilo je da planira pokretanje sopstvenog posla.
Kako? Odakle početi?
Kao najveće prepreke ispitanici su naveli nepostojanje početnog kapitala, zatim troškove osnivanja i vođenja posla, procedure neophodne za njegovo pokretanje i nepoznavanje zakonske regulative.
Gde ili kod koga mladi ljudi mogu da pozajme osnovni kapital? Podrazumeva se ne kod roditelja ili rodbine.
U bankama sasvim sigurno ne, jer one početnike ne finansiraju. Razlog je to što ogroman broj takozvanih start-ap projekata propadne u prvoj godini rada, a to je za banke preveliki rizik.
Za sada je jedina adresa za pomoć pri započinjanju svog biznisa država. Nedavno je u Privrednoj komori Srbije predstavljen koncept omladinske kompanije čija je suština da mladi ljudi, koji počinju posao, treba da budu oslobođeni obaveze plaćanja doprinosa državi.
Nadležnim ministarstvima će biti predloženo da ova olakšica traje između tri meseca i godinu dana od datuma registracije firme, što bi kod mladih smanjilo strah od neuspeha kao jedne od najvećih prepreka samozapošljavanja i omogućilo da ostvare svoje preduzetničke zamisli.
Međutim, ni u ovom konceptu nema „živih para” za započinjanje biznisa. Prema dostupnim podacima pare se mogu dobiti kod Fonda za razvoj i Nacionalne službe za zapošljavanje. U slučaju da je Fond kreditor potrebna su i sredstva obezbeđenja poput hipoteke. To podrazumeva da mladi čovek ima imovinu ili da iza njega „stane” neko drugi sa imovinom. Fond odobrava start-ap kredite, međutim kod odobrenih kredita za započinjanje biznisa ne prave razliku da li je kredit dobio neko mlad ili možda sredovečan tako da se ne zna koliko je mladih uspelo da se „probije” na njihovu listu odobrenih kredita.
Fond za razvoj start-ap kredite, odnosno zajmove za započinjanje sopstvenog posla, odobrava za sređivanje poslovnog prostora, za nabavku nove opreme, kao i za trajna obrtna sredstva do 20 odsto od ukupne vrednosti kredita.
Krediti za preduzetnike odobravaju se u iznosu 300.000 do milion i po dinara. Rok otplate je do pet godina, s tim što rate ne moraju da se plaćaju prvih godinu dana. Pošto je svrha ovih kredita pomoć (maloj) privredi, ni kamate na njih nisu velike – tri odsto godišnje, uz valutnu klauzulu. Predviđena su dva načina obezbeđenja kredita. Osnovni je hipoteka na nepokretnosti ili zemljištu vlasnika firme ili druge osobe, pri čemu vrednost hipoteke pokriva iznos kredita i kamatu. Druga varijanta je da za njega garantuje neka druga firma. Iz Fonda traže da korisnik kredita dostavi i odgovarajući broj blanko menica, a zadržava i pravo da traži neke druge, dodatne načine obezbeđenja. Potrebno je priložiti i dokumentaciju o firmi, dokaze da podnosilac zahteva ispunjava uslove, biznis plan, kao i dokumentaciju o objektu koji se adaptira, uključujući i građevinsku dozvolu ili opremi koja se kupuje. Odobrena sredstva se, na osnovu ugovora o asignaciji, uplaćuju direktno na račun isporučioca opreme, odnosno izvođaču građevinskih radova.
Mnogo uslova i formalnih prepreka čak i za običnog zanatliju koji bi, recimo, da bude staklorezac, a kamoli za nešto više. Dobro je što premijer Vučić najavljuje više novca za početnike, ali bilo bi od velike koristi i maksimalno pojednostavljivanje procedura za započinjanje svog malog biznisa. Ne bi zato bilo zgoreg prepisati ono što nemačka država nudi, ali i traži od svog mladog privatnika.
Izvor: Politika